Idi na sadržaj

Sila

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Sila
Sile se opisuju i kao guranje ili povlačenje objekta. One mogu biti rezultat pojava kao što su gravitacija, magnetizam, ili bilo čega što može dovesti do ubrzanja mase.
Opći simboliF, F
SI jedinicanjutn
U osnovnim jedinicama1 kg·m/s2
Izvođenja iz
drugih veličina
F = m a

U fizici, sila je bilo kakva interakcija, bez suprostavljanja, koja će promijeniti kretanje objekta.[1] Drugim rječima, sila može uzrokovati promjenu brzine objekta sa masom (što uključuje i početak kretanja iz stanja mirovanja), npr. da ubrzava. Sila se može opisati i intuitivnim konceptima kao što su guranje i povlačenje. Sila ima i jačinu i smjer, što je čini vektorskom veličinom. Mjeri se u njutnima (SI jedinica) i predstavlja se simbolom F.

Osnovna podjela sila

[uredi | uredi izvor]
  • Kontaktne - kako im i samo ime govori, rezultat su fizičkog dodira dvaju tijela. Djelovanje neke kontaktne sile se prenosi mijenjanjem međumolekulskih razmaka u strukturi tvari. Postoji više vrsta kontaktnih sila;
    • aktivne - npr. sila kojom reket udara tenisku lopticu
    • reaktivne - npr. sila kojom podloga djeluje na tijela koja se na njoj nalaze
    • vanjske - sve kontaktne sile koje na neki sistem djeluju izvana
    • unutarnje - sile međudjelovanja elemenata unutar nekog sistema, npr. naprezanje u materijalu
  • Volumenske (masene) - vezane su uz postojanje polja sila u nekom prostoru. One ne djeluju neposredno na neki dio tijela, a na ostale dijelove posredno, već istovremeno djeluju na sve čestice tijela, tj. prožimaju ga u njegovom cijelom volumenu. U ovu vrstu sila spadaju elektromagnetske, gravitacijska, inercijalne sile. Elektromagnetske i gravitacijske sile su uvijek aktivne sile, dok su inercijalne sile svojevrsna analogija reakcijskih sila s obzirom na to da su reakcija na promjenu stanja gibanja. Informacija o izvoru koji stvara neko polje sila se prostorom širi brzinom svjetlosti.

NAPOMENA: U biti, sve se sile mogu svesti na volumenske sile, s obzirom na to da su interakcije subatomskih čestica, atoma i molekula dominantno elektromagnetske prirode. Međutim, "pojednostavljenje" kontaktnom silom je dostatno, često i jedino prihvatljivo kod razmatranja konvencionalnih fizikalnih problema. Također kod međudjelovanja čestica je na molekularnoj razini (i niže) zapravo besmisleno govoriti o gravitacijskim i elektromagnetskim silama kao volumenskim silama, s obzirom na to da se elementarne mase i naboji mogu predstaviti tačkama (nemaju volumena). Takve sile opravdavaju naziv "volumenska" tek na makrorazini.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]



  1. ^ Nave, C. R. (2014). "Force". Hyperphysics. Dept. of Physics and Astronomy, Georgia State University. Pristupljeno 15. august 2014.